| Erozija zemljišta i prevencija bujičnih poplava | ||
| prof. dr Marijana Kapović Solomun | Završen | 30.11.2018. - 31.12.2021. |
| Glavni cilj projekta je razvoj i unapređenje nastavnih i obrazovnih planova i programa na Zapadnom Balkanu (Srbija i Bosna i Hercegovina) koji će rješavati probleme kontrole erozije zemljišta i zaštitu od bujičnih poplava, te usklađenost sa direktivama... | ||
| Partneri: | ||
| Biodiverzitet submontanih bukovih šuma duž klimatskog gradijenta na južnom obodu Panonske nizije | ||
| prof. dr Vladimir Stupar | Završen | 01.01.2019. - 31.12.2019. |
| Zahvaljujući svojoj adaptibilnosti, bukva je od posljednjeg ledenog doba proširila svoj areal na gotovo cijeli kontinent. Bukove šume su najrasprostranjeniji tip šuma u području zapadnog Balkana i južnih obronaka Alpa. Ipak, važno je istaći da bukove šume nalaze svoj optimum u zapadnoj i centralnoj Evropi te da se Balkan nalazi u blizini granice njenog ekološkog i geografskog rasprostranjenja. | ||
| Partneri: | ||
| Definisanje strategija za in situ i ex situ očuvanje Pančićeve omorike u uslovima klimatskih promjena | ||
| Završen | 01.05.2019 – 01.05.2021 | |
| Trenutna situacija u izmijenjenim ekološkim i klimatskim uslovima ne pogoduje rijetkim vrstama poput tercijarnog relikta i endemske vrste kao što je Pančićeva omorika (Picea omorika Panč/Purky). Tako rijetke prirodne populacije, predstavljaju genetičke specifikume u nestajanju. Zbog toga bilo kakva mjera na njenoj konzervaciji (bilo na mjestu prirodnog javljanjain situ ili na drugim lokacijama- ex situ) zavisi od: 1. Identifikacije populacija i inventarizacije šumskih površina omorike uz upotrebu savremenih sistema daljinske detekcije, 2. Opisa trenutnih stanišnih uslova u svim populacijama i obilazak terena po rezultatima daljinske i kartografske detekcije, 3. Genetička strukture populacija omorike (unutar i među generacijama) kao pokazatelj fluktacije gena, 4. Reakcije omorike na dosadašnje klimatske promjene dendrohronološkom analizom, 5. Mogućnosti vegetativnog razmnožavanja omorike u cilju njene ex situ konzervacije. Sagledavanjem ovih svojstava dobijamo jasne smjernice šta treba raditi u budućnosti: prioritet dati in situ ili ex situ konzervaciju, koliko i koja stabla unutar populacija čuvati i reprodukovati i na koji način (generativno ili vegetativno), koja staništa odgovaraju za osnivanje sjemenskih plantaža omorike i sl. Svi dobijeni rezultati će biti publikovani u međunarodno referentnim časopisima, dok bi se prikupljanjem svih do sada objavljenih rezultata, kao i rezultata iz ovog projekta stvorili uslovi da se štampa monografija o ovoj vrijednoj i zaštićenoj drvenastoj vrsti. | ||
| Partneri: Swiss Federal Institute for Forest, Snow and Landscape Research WSL, ŠvajcarskaInstitute of Biosciences and BioResources, Division of Florence, ItalijaUniverzitet u Novom Sadu, SR SrbijaJPŠ „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina | ||
| Testiranje brzorastućih klonova topole za proizvodnju biomase. Testiranje najkvalitetnijih provenijencija hrasta lužnjaka u cilju reitrodukcije vrste | ||
| Završen | 01.03.2018 – 01.11.2019 | |
| Proizvodnja biomase predstavlja jedan od najbitnijih pravaca razvoja "zelenih" izvora energije. Jedno od strateških opredjeljenja u snabijevanju energijom u budućnosti se bazira na zelenoj energiji (biomasa). Plantaže topola odavno su se pokazale kao odličan izvor biomase. Testiranje klonova topola za biomasu iz Njemačke (5 klonova) i Italije (7 klonova) predstavljaju osnovu projekta koji ima za cilj definisanje najproduktivnijih klonova za podizanje plantaža za proizvodnju biomase. Ogled će biti postavljen sadnjom reznica na površinama u okviru Centra za sjemenskorasdničku proizvodnju a pratiće se opstanak, visine i prečnici svakog klona u testu. Na taj način će se moći istražžiti varijabilitet klonova te dati preporuka za upotrebu odgovarajućih, najproduktivnijih klonova topola za područje Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju hrast lužnjak, on predstavlja jednu od najznačajnijih i navrijednijih vrsta šumskog listopadnog drveća kod nas i u okruženju. Nažalost, kroz proteklih nekoliko vijekova, hrast je zbog svoje vrijednosti skoro u potpunosti nestao sa našeg područja. Na području Bosne i Hercegovine održao se na malim, privatnim parcelama dok je u zemljama okruženja, kao što je Hrvatska stanje dosta bolje, šume su očuvane i njima se intenzivno gazduje. Cilj projekte jeste da se sakupi sjeme iz populacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj te da se osnuje ogled i prate rezultati rasta i razvoja hrasta lužnjaka. Na taj način će se dobiti podaci o potenicijalu za adaptaciju domaćih i introdukovanih populacija te će se dobiti smjernice za reintrodukciju hrasta lužnjaka na pogodna staništa. | ||
| Partneri: Bavarian office for seeding and planting, Teisendorf, Germany Biopoplar s.r.l., Cavallermaggiore, Italy Croatian Forest Research Institute, Croatia JPŠ „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina | ||
| Genetička karakterizacija i procjena uticaja klimatskih promjena na Pančićevu omoriku u Republici Srpskoj | ||
| Završen | 01.01.2020 – 01.09.2020 | |
| Pančićeva omorika (Picea omorika Pančić/Purkyne) je enedem i tercijerni relikt. Njen areal obuhvata srednji tok rijeke Drine u Bosni i Hercegovini i Srbije a naseljava stjenovite i teško pristupačne terene u formi manjih populacija. Predstavlja vrstu koja je ugrožena i nalazi se na IUCN listi. Mnogo je nepoznanica u vezi ove vrste, od njenih staništa preko nivoa genetičke varijabilnsti do uticaja klimatskih promjena na vrstu. Obzirom na to da se radi o vrsti koja se nalazi pred izumiranjem usljed specifičnosti staništa koje naseljava u kombinaciji sa nadolazećim klimatskim promjenama, prepoznata je potreba da se vrsta detaljno istraži sa više aspekata: staništa na kojima se nalazi, genetičke varijabilnosti i uticaja klimatskih promjena. Projekat „Genetička karakterizacija i procjena uticaja klimatskih promjena na Pančićevu omoriku u Republici Srpskoj“ ima za cilj da se definiše položaj i površina populacija omorike na njenim prirodnim staništima, gentička konstitucija populacija kao i stepen varijabilnosti kao osnova za sve buduća istraživanja i definisanje strategija in-situ i ex-situ očuvanju vrste. Istovremeno je cilj istražiti uticaj klimatskih promjena u prošlosti (dendrohronologija) i utvrditi moguće uticaje klimatskih promjena u budućnosti. | ||
| Partneri:Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, Univerzitet u Beogradu, Srbija JPŠ „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina Nacionalni park „Tara“ Bajina Bašta, Srbija | ||
