Novosti

SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

05.06.2023.

Obilježavanje Svjetskog dana životne sredine počelo je 1972. godine i do danas se razvilo u jednu od najvažnijih aktivnosti Ujedinjenih nacija, čiji je cilj povećanje ekološke svijesti ljudi u očuvanju kvaliteta života na planeti. To je dan u kojem se ljudi iz svih sfera života ujedinjuju, kako bi obezbijedili čistiju, zeleniju i bolju sredinu za sebe i za buduće generacije. Životna sredina je vrhovna sinteza prirode i materijalnog okruženja, sfera života koja obuhvata samo tanak sloj zemljinog omotača, prostor u kome živa bića provode svoj život u stalnim međusobnim odnosima. Važno je napomenuti da životna sredina nije statička prostorna cjelina, već je tako dinamična u svojim interaktivnim i kompleksnim procesima.

godine UNCED, „Konferencija UN-a o zaštiti i razvoju životne sredine“, Rio de Žaneiro – promovisala je koncept održivog razvoja i izrazila jasan stav: životna sredina i razvoj su međusobno zavisni, nedeljivi i jednaki po rangu, tj. prioritet se više ne može pridavati kratkoročnim ekonomskim interesima. Takođe, sve ljudske aktivnosti, uključujući i socijalnu zaštitu, mogu se podvesti pod princip ekološke održivosti. Razvoj i socijalna zaštita mogu se ostvariti samo u onoj mjeri u kojoj prirodni resursi kao osnova nisu ugroženi. Ovaj princip uspostavlja jasan i jak ekološki okvir za ekonomske aktivnosti (Federalna agencija za okoliš, 1997.). Generalna skupština Ujedinjenih nacija tada je proglasila da svako na planeti ima pravo na zdravu životnu sredinu, što predstavlja važan korak u borbi za očuvanje prirode.

UNCED je postao simbol nove svijesti o zajedničkoj odgovornosti za planetu. Čovjek je uništavanjem prirodnih staništa, prvenstveno šumskih zbog urbanizacije, razvoja gradova, industrijalizacije, ekspanzivne poljoprivrede i stalnog porasta potrošnje energije za potrebe saobraćaja, pridonio globalnoj promjeni klime zbog čega danas plaća veliku cijenu. Ugljen dioksid, čije se koncentracije u atmosferi stalno povećavaju i imaju trend daljeg porasta, propušta svjetlost, a zadržava toplotu. Eksploatacijom i korištenjem fosilnih goriva oslobađa se velika količina ugljenika, koji stvara višak ugljen dioksida, što je glavni uzrok globalnog zagrijavanja Zemlje. Pored svega, emituju se i novi sintetski gasovi, koji doprinose efektu staklene bašte čije su posljedice alarmantne: rast temperature, topljenje lednika, povećanje količine padavina, povećanje nivoa mora, učestale suše, olujni vjetrovi. Padavine iz atmosfere donose velike količine sumpornih i azotnih oksida, koji se takođe stvaraju sagorijevanjem fosilnih goriva i tada nastaju tzv. kisele kiše. One uništavaju biljni i životinjski svijet na kopnu i u vodi, zagađuju zemljište, tekuće i podzemne vode.

Smatra se da će pitanje klimatskih promjena biti dominantan problem u 21. vijeku. Najznačajniji problem će se osjetiti u smanjenju zaliha pitke vode i povećanju opasnosti od zaraznih bolesti. Smanjeno snabdijevanje ekološki ispravnom vodom i hranom, ponovno širenje nekih zaraznih bolesti koje su povezane sa promjenama u svim ekosistemima, direktno su povezane sa globalnim otopljenjem.

Organizacija za hranu i poljoprivredu, FAO procjenjuje da se svake godine zbog krčenja šumskih ekosistema gubi oko 7,4 miliona hektara svjetskih šuma. Deforestacija i degradacija šuma u zemljama u razvoju uzrok su približno jedne šestine globalnih emisija CO₂. Svake godine uništi se približno 13 miliona hektara šuma u raznim dijelovima svijeta, uglavnom radi poljoprivrede, rudnika, građevinskih objekata i infrastrukture. Veliki dio sječe je nezakonit. To doprinosi globalnom problemu klimatskih promjena jer prenamjena šuma može uzrokovati znatne emisije staklenih gasova kao rezultat požara i propadanja vegetacije (Butorac, 2016).

Klima i vrijeme već imaju veliki uticaj na zdravlje: smrtni slučajevi izazvani toplotnim udarima i poplavama, bolesti koje se šire putem vode ili insekata, pothranjenost usljed nedostatka hrane u sušnim predjelima itd. Zagađena voda i njeno konzumiranje povećava broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti, koje svake godine u svijetu usmrte oko 1.8 miliona ljudi, a najteže je pogođena siromašna populacija. Zdravstveni sektor ima važnu ulogu u uspostavi preventivnih mjera i informiranju javnosti. Primjeri zaštitnih mjera uključuju razvoj akcionih planova vezanih za uticaj ekstremnih vrućina i aerozagađenja na zdravlje, dobro organiziranu hitnu medicinsku službu, te akcije povećanja dostupnosti važnih činioca zdravlja (higijenski ispravna voda i hrana).

Da li je potrebno čekati 5.jun kao Svjetski dan zaštite životne sredine, da bi ŽIVOTNA SREDINA dobila na značaju !? Širom svijeta organizuju se aktivnosti i događaji posvećeni podizanju ekološke svijesti i isticanju važnosti odgovornog odnosa prema životnoj sredini odnosno našem zajedničkom nebu. Svakog dana može se učiniti mali napor, doprinijeti rješavanju problema i unaprijeđenja kvaliteta života. Neke aktivnosti koje se mogu usvojiti i primjeniti su: