Studenti četvrte godine Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci su 29. novembra 2024. godine, u organizaciji prof. dr Branka Glavonjića i prof. dr Dragana Čomića, posjetili Privredno društvo ’’Eko toplane’’ u Banjoj Luci. Terenska nastava organizovana je kako bi studenti stekli praktično znanje o korištenju drvne sječke u savremenim i ekološkim energetskim sistemima.
Domaćini posjete bili su Aleksandra Brdar, koordinator za kvalitet, kontrolu i energetsko planiranje i Dalibor Gotovac, koordinator proizvodnih pogona u ovom preduzeću. Studenti su imali priliku da se upoznaju sa svim fazama planiranja, organizovanja, rukovođenja i kontrole proizvodnog i drugih procesa u sistemu daljinskog grijanja, u kojem je osnovni energent drvna sječka.

Tokom posjete, istaknuto je da se rad ’’Eko toplana’’ temelji na analizi srednje dnevne temperature, što omogućava precizno određivanje potrebne količine energije za grijanje narednog dana. Na osnovu podataka o temperaturama iz prethodnih godina, kao što je srednja sezonska temperatura od 9,7 °C (2023/24), izračunato je da je za proteklu sezonu bilo potrebno 54.000 tona sječke kako bi se osiguralo kvalitetno grijanje za sve korisnike kojima se toplotna energija isporučuje iz kotlovnice Eko toplana u Boriku.
Prvi korak prilikom dolaska kamiona s drvnom sječkom je vizuelni pregled sječke u kadi kamiona. Potom se vrši vaganje kamiona, a nakon toga se sa nekoliko mjesta uzima uzorak za mjerenje vlage.

Zanimljiv primjer dobre prakse, koji je koleginica Brdar istakla, je upotreba pepela koji nastaje nakon sagorijevanja sječke. U Republici Srbiji, ovaj pepeo se koristi u proizvodnji asfalta i u građevinskoj industriji, što predstavlja primjer cirkularne ekonomije. Ovaj pristup ne samo da smanjuje otpad, već doprinosi održivom razvoju, jer pepeo koji bi inače završio na deponijama postaje koristan materijal u industriji.
Zaključeno je da bi Banja Luka mogla primijeniti sličan sistem u budućnosti, čime bi se dodatno smanjio negativan uticaj na životnu sredinu i dao konkretan doprinos smanjenju otpada. Primjena cirkularne ekonomije u gradskim infrastrukturnim projektima mogla bi donijeti velike koristi, ne samo ekološke, već i ekonomske, stvarajući nove mogućnosti za održivo korišćenje resursa.

Izvještaj pripremili:
Aleksa Seizović, student IV godine Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci
Aleksandra Brdar, koordinator za kvalitet, kontrolu i energetsko planiranje ‘’Eko toplane’’







