Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci bio je domaćin međunarodne radionice „EuFoRIa Workshop Summer 2026”, koja je od 16. do 19. juna 2026. godine održana u Banjoj Luci i na području opštine Petrovac – Drinić. Ovaj naučni skup okupio je 35 istraživača, univerzitetskih profesora i stručnjaka iz trinaest evropskih zemalja, čime je Šumarski fakultet još jednom potvrdio svoje mjesto u međunarodnoj naučnoj zajednici i svoju prepoznatljivost u oblasti šumarske nauke.

Radionica je organizovana u okviru evropske istraživačke mreže EuFoRIa — European Forest Reserves Initiative, koja okuplja vodeće naučnike i institucije posvećene proučavanju prašuma, strogih šumskih rezervata i prirodne dinamike šuma širom Evrope. Mreža povezuje 40 institucija iz 21 evropske zemlje i više od 110 istraživača koji, kroz dugoročna istraživanja na stalnim oglednim površinama, nastoje da bolje razumiju razvoj prirodnih šuma, njihovu otpornost, ulogu u očuvanju biodiverziteta i značaj u uslovima sve izraženijih klimatskih promjena.

Tokom četvorodnevnog programa održan je veliki broj naučnih prezentacija, stručnih diskusija i radnih sesija posvećenih najsavremenijim evropskim istraživanjima u oblasti šumarstva. Učesnici su predstavili rezultate istraživanja u evropskim prašumama, prirodnim šumskim rezervatima, dinamici mrtvog drveta, stabilnim izotopima u godišnjim prstenovima stabala, dendrohronologiji, ugljeniku u šumskim ekosistemima, biodiverzitetu, prirodnoj obnovi i dugoročnom monitoringu šuma.

Posebna pažnja bila je posvećena aktivnostima u okviru evropskog Horizon projekta WILDCARD, kao i razvoju zajedničkih baza podataka, budućih međunarodnih projekata i novih oblika naučne saradnje. Upravo ovakvi skupovi pokazuju koliko je važno da domaće institucije budu aktivno uključene u evropske istraživačke tokove, ali i koliko prirodni resursi Republike Srpske imaju snažnu naučnu vrijednost.

Svečani dio radionice obilježen je dodjelom plakete prof. dr Rencu Moti (Renzo Motta), jednom od najistaknutijih evropskih naučnika u oblasti ekologije šuma, prašuma i prirodne dinamike šumskih ekosistema. Profesor Renco Mota je redovni profesor na Univerzitetu u Torinu, bivši predsjednik italijanskog društva za šumarstvo i ekologiju šuma (SISEF 2020–2025), redovni član Italijanske akademije za šumarske nauke i redovni član Poljoprivredne akademije u Torinu. Plaketu je, u ime Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, uručio dekan prof. dr Vojislav Dukić, kao priznanje za izuzetan naučni doprinos, dugogodišnji rad u oblasti šumarstva, unapređenje naučno-istraživačkog rada i promociju značaja očuvanja šumskih ekosistema Republike Srpske.

Profesor Mota je tokom svoje bogate akademske karijere dao veliki doprinos razvoju savremenih istraživanja prašuma i prirodnih šuma u Evropi. Njegov rad, naučni autoritet i posvećenost očuvanju šumskih ekosistema predstavljaju primjer kako se znanje, iskustvo i međunarodna saradnja mogu staviti u službu zaštite prirode i razvoja šumarske nauke.

Jedan od najsnažnijih i najsimboličnijih trenutaka radionice bila je primopredaja jedinstvenog prirodnog eksponata – kotura prirodno palog stabla jele iz prašume Lom, starog više od 600 godina. Ovaj izuzetno vrijedan poklon Šumarskom fakultetu uručilo je Šumsko gazdinstvo „Oštrelj – Drinić”. Riječ je o nesvakidašnjem primjerku koji na najbolji način svjedoči o dugovječnosti, snazi i prirodnom bogatstvu šumskih ekosistema Republike Srpske. Kotur stabla predstavlja dragocjen nastavni, naučni i simbolički materijal, jer u svojim godišnjim prstenovima prirasta nosi zapis o vijekovima rasta, klimatskim promjenama, prirodnim poremećajima i istoriji prašumskih ekosistema. On će studentima, profesorima i istraživačima služiti kao vrijedan materijal za proučavanje rasta, dendrohronologije, klimatskih uslova i razvoja šuma kroz više od pola milenijuma. Ovaj gest predstavlja primjer dobre saradnje akademske zajednice i šumarske prakse, ali i dokaz da se zajedničkim radom mogu čuvati i promovisati najveće prirodne vrijednosti Republike Srpske.

Terenski dio radionice bio je jedan od najvažnijih segmenata programa. Učesnici su posjetili privredne šume na području šumskog gazdinstva „Oštrelj – Drinić”, gdje su imali priliku da se upoznaju sa karakteristikama gazdovanja visokim šumama bukve, jele i smrče, kao i sa specifičnostima šumarske prakse u kompleksnim planinskim uslovima. Poseban utisak na učesnike ostavila je posjeta strogom prirodnom rezervatu „Prašuma Lom”, jednom od najvrijednijih i najočuvanijih prašumskih područja u ovom dijelu Evrope. Prašuma Lom predstavlja izuzetno značajan prostor za proučavanje prirodne dinamike šuma, starosne i prostorne strukture stabala, prirodne obnove, mrtvog drveta i procesa koji se odvijaju bez direktnog uticaja čovjeka.

Tokom terenskih aktivnosti vođene su stručne diskusije o značaju prašuma za razumijevanje otpornosti šuma na klimatske promjene, očuvanje biodiverziteta, skladištenje ugljenika i razvoj savremenih modela gazdovanja šumama. Evropski istraživači su istakli da su prašume Republike Srpske, a posebno Lom, Janj i Perućica, izuzetno vrijedni lokaliteti za dugoročna naučna istraživanja i da zaslužuju još snažniju međunarodnu vidljivost.

Organizacioni odbor radionice posebno se zahvaljuje šumskom gazdinstvu „Oštrelj – Drinić” na izuzetnoj podršci u realizaciji terenskog dijela programa, kao i na profesionalnoj saradnji i gostoprimstvu koje je pruženo učesnicima radionice. Posebna zahvalnost upućuje se tehničkom direktoru Sretku Stankoviću, dipl. inž. šumarstva, čiji su angažman, stručna pomoć i podrška bili od velikog značaja za uspješnu organizaciju posjete privrednim šumama i prašumi Lom.

Održavanje ove radionice u Banjoj Luci predstavlja veliko priznanje Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. Činjenica da su vodeći evropski stručnjaci izabrali upravo naš fakultet i naše šumske ekosisteme kao mjesto susreta, razmjene znanja i terenskog rada potvrđuje da Republika Srpska raspolaže prirodnim vrijednostima od izuzetnog međunarodnog značaja. Posebno mjesto u tome imaju prašumski rezervati Janj, Lom i Perućica, koji predstavljaju jedinstvene prirodne laboratorije za proučavanje razvoja šuma bez direktnog uticaja čovjeka.

Ova radionica je omogućila razmjenu znanja, jačanje postojećih i uspostavljanje novih partnerstava, kao i otvaranje mogućnosti za buduće zajedničke naučne projekte, mobilnost istraživača i uključivanje mladih naučnika u međunarodna istraživanja. Istovremeno, ovaj događaj šalje snažnu poruku da su naše prašume, šumski rezervati i stručni kapaciteti prepoznati kao dio evropske naučne baštine i kao prostor od izuzetnog značaja za buduća istraživanja, obrazovanje i očuvanje prirodnog nasljeđa.