Šume u Srpskoj vape za obnovom. Stabla se sijeku bespravno. Pomušljava se rijetko, a potrebno je pošumiti 20 odsto goleti.

Na području Šumskog gazdinstva Prijedor, prije dvije godine, na 29 hektara zasađeno je 73 hiljade novih sadnica. Prošle godine, 108 hiljada – na 43 hektara. Rezultati će, kažu, biti vidljivi tek za nekoliko decenija, ali neće izostati.

– Najbitniji rezultati pošumljavanja odnose se na ekološke efekte na podizanje zasada šumskih vrsta, drveća, na površinama na kojima se oni ne mogu prirodnim putem pojaviti ili je otežano pojavljivanje – smatra Dragan Spasenić tehnički direktor Šumskog gazdinstva Prijedor.

Trenutno nevidljivi ekonomski efekti razlog su zašto se pošumljavanje potiskuje u drugi plan. Troškovi zaštite šuma u prošloj godini premašili su 11 miliona 800 hiljada maraka. Na očuvanje i podmlađivanje izdvaja se 10 odsto prihoda. Međutim, to ne može da nadomjesti broj posječenih stabala. Zbog svega, trpi i drvoprerađivački sektor.

– Na tržištu je povećana potražnja za proizvodima od drveta tako da se to reflektuje i na povećanu potražnju oblovine prema JP Šumarstvo gdje postoje određeni zahtjevi i pritisci da se ubrza proizvodnja kako bi se snabdio drvoprerađivački sektor – rekao je Goran Zubić pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Podmlađivanju šuma ne pogoduju ni klimatske promjene, ni sadnice neprilagođene staništu. Istraživanja ministarstva i Šumarskog fakulteta u Banjaluci kažu da bi zdravijim šumama mogla pomoći promjena prakse da se u 90 odsto slučajeva pošumljava četinarskim vrstama. Ubuduće, odnos četinara i lišćara biće izjednačen.

– Svaka golet koja se uspješno pošumi itekako doprinosi očuvanju vode, očuvanju zemljišta, smanjenju erozije, a time se sprečava i pojava poplava – navela je Marijana Kapović Solomun dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Srebrenka Golić ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju smatra da prostor koji trpi u nekom periodu enormne suše, pa poplave, sve te elementarne nepogode koje su bile ekstremne.

– Trpimo posljedice, a moramo se prilagođavati promjenama koje dolaze, prilagoditi se datom vremenu i uslovima – dodala je ona.

Do 1992. na snazi je bio zakon kojim je definisano da se na kubni metar posječene drvne mase pošumi 14 kvadratnih metara površine. Da je zakon odavno promijenjen, govori činjenica da je samo 2017-te posječeno skoro 3 hiljade kubnih metara drvne mase, dok je pošumljeno svega 652 hektara. Odbijamo li da dišemo punim plućima?