Ovogodišnja terenska nastava predmeta Fitocenologija održana je naknadno, sredinom jula (12-17.). Po svemu, po datumu, organizaciji i po sadržaju je bila drugačija, u odnosu na prethodnih 25 generacija Fakulteta. Nastavu su izvodili dr Jugoslav Brujić, dr Vladimir Stupar i Đorđije Milanović, saradnik katedre Siviekologije. Pored studenata druge godine, nastavi se pridružilo nekoliko studenti treće godine (sa modula ekologije), koji su prošle ostali uskraćeni za terensku nastavu iz predmeta Fitocenologija.

Smještaj je bio u depandansu hotela „Mladost“, u Tjentištu; ishrana je takođe bila hotelska. Po dolasku (ponedjeljak, 12.7.), direktor NP Sutjeska Aleksandar Kovač nas je pozdravio i zadržao u dužem razgovoru o sadašnjosti i budućnosti renomiranog nacionalnog parka.

U utorak (13.7.) nas je minibus ŠG „Maglić“ odvezao na Prijevor, poznati vidikovac pod vrhovima Maglića. Nakon uvodnog časa o geografiji, geologiji, hidrografiji i klimi ovog dijela naše otadžbine, popeli smo se iznad katuna, preko rascvjetanih planinskih livada, uvukli u kompleks klekovine na lokalitetu Jezerine, razdvojili u tri grupe i napravili prvi fitocenološki snimak (ustvari 4-ti, nakon terenskih nastava oko Banjaluke) u fitocenozi Homogyne-Pinetum mugo, na opsidian-andezitu, andosolu, oko 1750 m n.v. To su najviše kote na kojoj su studenti našeg fakulteta ikada na nastavi bili, i ovo je bila prva generacija koja je imala priliku da radi u klekovini krivulja, najvišem pojasu šumske zonalne vegetacije. Usput, studenti su se upoznali i sa intrazonalnim, nešumskim tipovima vegetacije (visoke zeleni, planinske rudine, stjenjaci). Drugi snimak rađen je u nižem pojasu, ispod Crvenih Prljaga. u subalpijskoj šumi bukve (Ranunculo platanifolii-Fagetum), takođe u tri grupe. Ovaj snimak bio je na 1600-1700 m n.v., na krečnjacima, kalkokambisolu. Putem kroz čuvenu prašumu studenti su imali prilike da vide zajednice bukve-jele-smrče. Na Dragoš-sedlu su se upoznali sa šumama crnog bora na dolomitima i krečnjacima (Laserpitio-Pinetum nigrae), ne propuštajući priliku da bace pogled sa poznatog vidikovca na vodopad Skakavac.

U srijedu (14.7.) minibusom NP-a smo se odvezli uz rijeku Sutjesku. U rejonu Ninkovića (južna granica NP) smo prešli brvnom Sutjesku, da bismo ušli u sastojinu sive vrbe (Salicetum incanae), na šljunkovitom nanosu. Zatim smo se popeli na padine klisure, i u tri grupe napravili snimke na flišu (800-850 m n.v.) u izuzetno kvalitetnim sastojinama kitnjaka-cera (Quercetum petraeae-cerridis). Malo smo se vratili minibusom, i pred kanjonom Vratar osvježili na hladnoj Sutjesci, jer je dan bio veoma topao. Zatim smo prošetali kroz kanjon Vratar, gdje su studenti imali prilike da vide čuvene stenoendeme Sutjeske (Edraianthus sutjeskae, Daphne malyana), kao i kanjonske sastojine crnog graba, plemenitih lišćara i dr.

Četvrtak (15.7.) smo iskoristili za šetnje po Tjentištu i okolini. Ponovo smo sišli na Sutjesku, ispod novog restorana Komlen, gdje smo napravili zajednički fitocenološki snimak u prostranoj sastojini bijele i krte vrbe (Salicetum albae-fragilis) na fluvisolu (580 m n.v.). Poslije kafe u Komlenu, popeli smo se do glavnog spomenika, zadržali na platou kod spomen-kosturnice, sa nazivima brigada koje su učestvovale u ofanzivi na Sutjesci, čime je naš teren dobio i jedan istorijski čas. Zatim smo produžili uzbrdo, na kosu u pravcu Savinog groba, prolazeći kroz acidofilne šume kitnjaka na jugoistočnoj padini. Zajednički fitocenološki snimak napravljen je u acidofilnoj šumi bukve (Luzulo-Fagetum), na distrokambisolu na glincima, na 740 m n.v., na sjeveroistočnoj strani.

Petak (16.7.) je bio dan povratka. U dogovoru sa prevoznikom, išli smo prema jugu (Gacko, Bileća, Trebinje). Zastali smo kod zaliva Čepelica Bilećkog jezera (420 m n.v.), da bi se studenti upoznali sa vrstama zonalne vegetacije submediterana (Querco pubescentis-Carpinetum orientalis). Nakon sata pauze u hercegovačkom turističkom biseru – Trebinju, posljednji nastavni čas je posvećen eumediteranskom klimaksu – makiji crnike (Orno-Quercetum ilicis) na tera-rosi, u Dražin-dolu kod manastira Tvrdoš, na 280 m n.v. Poslije njega slijedila je duga vožnja kući.

Ova ekskurzija nesumnjivo je bila najsadržajnija i najbolje organizovana terenska nastava iz Fitocenologije od postanka fakulteta. Studenti upisani 2019. zbilja su imali lijepu priliku da se upoznaju sa bogatim cenodiverzitetom, od klekovine do makije, od higrofilne do kserotermne vegetacije.